‘Plenković neće samo tako prijeći preko Kolindinog istupa’

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Filament.io 0 Flares ×

Šef Vlade Plenković politički je dominantan u odnosu na predsjednicu države i ta činjenica, koja nije ništa novo u hrvatskoj vlasti, stvara određenu količinu frustracije na Pantovčaku, koja tu i tamo javno erumpira, objašnjava nam složene nijanse odnosa dobro upućeni HDZ-ovac.

Razjasnio je uzroke posljednjeg napada šefice države na premijera i njemu bliske ljude nakon dramatičnog požara u Splitu.

– Istina je da gospođa Kitarović ima jedan osnovni problem koji se uvijek pojavljuje kad su predsjednik/ca države i predsjednik/ca vlade iz istog političkog spektra. Dva središta moći ideološki i svjetonazorski se često preklapaju. Onda, uvjetno kazano, slabija strana (predsjedničine ovlasti su definirane Ustavom i opsegem su uže od onih koje imaju Vlada i premijer) prolazi kroz različita iskušenja kako bi se snažnije pozicionirala na političkoj sceni – kaže upućeni član HDZ-a.

Dio dinamke odnosa Pantovčaka i Banskih dvora uvijek je određen i osobnim relacijama protagnoista na funkcijama šefa države i Vlade. Iz zajedničke povijesti crpe se temelji budućih odnosa.

Plenković i Grabar Kitarović počeli su na istome mjestu, u zgradi Ministarstva vanjskih poslova na Zrinjevcu. Susrela se tad, pod skutima Mate Granića, moćna gomilica: Milanović, Klisović, Miljenić, Plenki i Kolinda… Svjedoci tog vremena kažu da je Kolinda nešto bolje plivala od Plenkovića. Nekako je tome kumovao, kažu upućeni izvori, dr. Ivo Sanader kad je došao za Granićeva zamjenika u MVP. Buduća predsjednica države progurala se do načelnice odjela, a Plenković je bio na mandatima u Bruxellesu i Parizu. On se držao podalje od centara moći, ali je imao dobre veze u etablišmentu koji je krojio kadrovsku sliku hrvatske diplomacije.

Nakon pobjede Sanadera i HDZ-a 2003. Plenković se spominjao kao ozbiljan favorit za ministra europskih integracija. Ipak, izabrana je Kolinda. Onda je, prisjeća se jedan od ljudi bliskih Plenkoviću, počela kružiti priča da je mladi diplomat računao na mjesto glavnog pregovarača za EU. No imenovan je Vladimir Drobnjak, a Plenković je ostao u rovovima hrvatske diplomacije.

U svoj ured pokušao ga je 2009. dovesti tada friško izabrani predsjednik dr. Ivo Josipović, ali ga je Plenković odbio. “Mislim da je tad pravilno procijenio”, govori nam političar koji je bio uključen u Josipovićevu izbornu kampanju. “Da je došao u Josipovićev ured, teško bi se oprao kod HDZ-a, a ni ta ekipa gore nije baš bila po njegovu ukusu. Pogotovo najbliže Josipovićeve suradnice koje je angažirao kao savjetnice za vanjsku politiku”.

Dakle, Kolinda je uvijek dobivala bolja mjesta, a Plenki je čekao u pozadini svojih pet minuta. A njihovi odnosi, kako to kaže naš izvor, ne bi se mogli opisati kao osobito dobri.

– Nema tu ‘ljubavi’ – kratko je opisao naš sugovornik tu kohabitaciju predsjednice i premijera.

– Andrej se razvijao kao političar desnog centra u tradiciji europskog konzervativizma, a gospođa Grabar Kitarović je, pogotovo u kampanji za predsjednika RH, koristila najbrutanije metode političkog populizma. Pritom se oslanjala na ljude iz HDZ-a koje Plenković ne može vidjeti i za koje drži da nemaju što činiti u stranci koja želi držati desni centar hrvatskog biračkog tijela – objašnjava sugovornik.

Dakle, može se reći da je Kolinda bolje od Plenkovića prolazila u različitim HDZ-ovim dvorskim igrama, pogotovo kad su se raspoređivale funkcije.

Onda je došao očekivani krah Karamarka (predsjednica je čvrsto i do kraja stajala uz njega) i Plenković je hametice pobijedio na izborima za šefa stranke. Uskoro je dobio parlamentrane izbore i postao premijer. Cijela priča dobila je tad sasvim drukčije obrise. Dramatično se promijenio odnos snaga. U Plenkovićevu korist. I on nije imao namjeru previše popuštati predsjednici države.
Među ljudima koji su upoznati s tim kako funkcioniraju veze premijera i predsjednice države Plenković i suradnici najviše povjerenja imaju u dr. Matu Granića. Bivši Plenkovićev šef uživa njegovo povjerenje.

Predsjedničina izjava o požarima i kašnjenju angažiranja vojske oko Splita došla je u politički nezgodnom trenutku za Vladu. Pogotovo nakon niza javnih kritika koje su se snažno sručile na Plenkovića. Reakcije javnosti na neke premijerove u najmanju ruku čudne izjave bile su vrlo negativne.

U krugovima HDZ-a prepričava se pozadina predsjedničina napada na vojsku, pa time i na ministra obrane Krstičevića. Prema tim informacijama, predsjednica je bila u kontaktu s jednim lokalnih HDZ-ovcem, koji joj je govorio što se zbiva na terenu oko Splita. U tim razgovorima često se spominjala uloga Ante Sanadera, bivšeg župana, predsjednika Vatrogasne zajednice RH i utjecajnog člana HDZ-a u Dalmaciji, u organizaciji gašenja.

Svatko je tu imao neki motiv: predsjednica se željela postaviti kao autoritet prema Vladi i Plenkoviću, a njezin informator htio je malo zakomplicirati život Anti Sanaderu zbog nekih starih dugova iz kampanje za lokalne izbore. Kolinda je, naravno, dio svojih kritika uvijeno uputila i šefu Službe za zaštitu i spašavanje Draganu Lozančiću, kojeg je dugo tjerala s mjesta šefa Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

Premijer se, sasvim očekivano, u zatvorenom krugu svojih suradnika prilično naljutio zbog predsjedničina javnog istupa. Još više ga je iznenadila emotivna reakcija ministra obrane, koji se odmah prepoznao u Kolindinu istupu. Pa je, u izjavi hrvatskim medijima, smirivao Krstičevića, koji je od ranije sklon takvim postupcima.

Sasvim je jasno da je Kolinda, unatoč kasnijem ublažavanju svojih izjava, javno otvorila frontu prema Banskim dvorima.

– Poznajući Plenkovića, on neće samo tako prijeći preko svega – kaže naš sugovornik iz HDZ-a. (24SATA)

Facebook komentari

comments