VIDEO: Lista najboljih redatelja svih vremena!!!!

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Filament.io 0 Flares ×

 

  1. ALFRED HITCHCOCK (London, 13. kolovoza 1899. – Los Angeles, 29. travnja 1980.), britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga.Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela.Hitchcock je vrlo teško nalazio pouzdane scenariste koji su bili sposobni njegove zamisli realizirati na filmu. Iako je radio s darovitim piscima kao što su Raymond Chandler ili John Michael Hayes, vrlo rijetko se prema njima ponašao s poštovanjem i kao sebi ravnima.

    Jednom je izjavio: “Pisac i ja isplaniramo cijeli scenarij do najsitnijih detalja i kad se to napravi, jedino što preostaje je da se snimi film. Ustvari, to se događa samo u slučaju kada je osoba koja ulazi u studio svjesna da se mora nositi s kompromisima. Zapravo, romanopisac daje sve od sebe upravo zbog toga što se ne mora baviti glumcima i svim tim stvarima”. Hitchcock je bio izuzetno kritičan prema svojim glumcima i glumicama, pa je npr. omalovažavao glumu Kim Novak u filmu Vrtoglavica, a jednom je izjavio da glumce treba tretirati kao stoku. (Braneći se od optužbi da je izjavio ‘glumci su stoka’, rekao je ‘Nikada nisam rekao da su glumci stoka; rekao sam da ih trebatretirati kao stoku’.)

    Prva knjiga koja se bavila Hitchcockom bila je jednostavno naslovljena kao Hitchcock. Objavljena je 1967. i u njoj su objavljeni zapisi jednotjednih razgovora koje je redatelj François Truffaut vodio sa Hitchcockom. Hitchcockov film “Rebecca” (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Čamac za spašavanje (1944.), Začaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. Godine 1968. primio je počasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.

     

  2. STANLEY KUBRICK (26. srpnja 1928. – 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj,scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji. Filmovi Stanleyja Kubricka imaju nekoliko prepoznatljivih karakteristika. Svi osim njegova prva dva dugometražna filma i Odiseje adaptirana su iz postojećih romana, a često je pisao scenarije u suradnji s drugim piscima (obično romanopiscima ili novinarom u slučaju Full Metal Jacket) koji nisu imali scenarističkog iskustva. Mnogi od njegovih filmova uključuju pripovijedanje koje je ponekad preuzeto izravno iz romana. Sa ili bez pripovijedanja, svi njegovi filmovi imaju karakter materijala na koji se gleda iz određenog kuta. Završavanje filmova s karticom “The End” izašlo je iz upotrebe s dolaskom dugih odjavnih špica, ali ju je Kubrick nastavio stavljati na kraj špice, dugo vremena nakon što ju je većina filmske industrije prestala upotrebljavati. Njegove špice uvijek su niz slajdova. Njegova jedina pokretna špica bila je ona uvodna za isijavanje. Kubrick često nije bio spreman govoriti o osobnim stvarima u javnosti, ili uopće javno nastupati. Njegov imidž u medijima varirao je od povučenog genija do megalomanskog luđaka koji se otuđio od svijeta. Od njegove smrti, Kubrickovi prijatelji i obitelj su to poricali. Kubrick je očito iza sebe ostavio čvrstu obitelj i mnogo bliskih prijatelja. Mnogi koji su radili s njim za njega su imali samo riječi hvale.U svojim memoarima o Kubricku, Michael Herr, njegov dobar prijatelj i ko-scenarist Full Metal Jacketa, napisao je:
    Stanley je imao mišljenje o svemu, ali ne bih ih baš nazvao političkima… Njegovi pogledi na demokraciju bili su kao i u mnogih ljudi koje znam, ni lijevo ni desno, ne baš ispunjena vjerom, temeljeni na instinktima, novcu, sebičnim interesima i gluposti… Mislio je da bi najbolji sustav mogao biti pod dobroćudnim despotom, iako nije vjerovao da takav čovjek postoji. Nije bio cinik, ali bi lako mogao proći kao jedan. Definitivno je bio kapitalist. Vjerovao je da je realist.

    3. MARTIN SCORSESE (Queens, New York, 17. studenog1942.) američki je filmski redatelj, scenarist, producent i povjesničar filma. Osnivač je Svjetske filmske zaklade te dobitnik nagrade Američkog filmskog instituta za životno djelo za svoj doprinos filmu te Zlatnog globusa, BAFTA-e i nagrade Ceha američkih redatelja. Scorsese je predsjednik Filmske zaklade, neprofitne organizacije posvećene očuvanju filma i prevenciji propadanja filmskog materijala.

    Scorseseovo djelo obrađuje teme kao što su identitet talijanskih Amerikanaca, katolički koncept krivnje i iskupljenja, mačizam i nasilje. Scorsese se smatra jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih američkih redatelja svoje generacije, pogotovo zbog režije filmova kao što su Taksist, Razjareni bik i Dobri momci; na sva tri je surađivao s jednim od svojih najvjernijih suradnika, glumcem Robertom De Nirom. Za film Pokojni osvojio je Oscar za najboljeg redatelja te zaradio titulu magistra primijenjenih umjetnosti u filmskoj režiji na Tisch School of the Arts. Scorsese je bio poznat po angažiranju istih glumaca u svojim filmovima, posebno Roberta De Nira, koji je surađivao s njim na 8 filmova. Scorsese je često govorio kako je najbolja De Nirova izvedba pod njegovom režijom bila u Kralju komedije u ulozi Ruperta Pupkina. Osim toga, u njegovim filmovima često su se pojavljivali i Harvey Keitel (5), Joe Pesci (3), Frank Vincent (3) te Leonardo DiCaprio (4, uključujući najnoviju suradnju). Prije njihove smrti, u manjim ulogama su se pojavljivali i Scorseseovi roditelji, Charles i Catherine.

    4. AKIRA KUROSAWA (Tokio, 23. ožujka 1910. – Setagaja, Tokio, 6. rujna 1998.), japanski filmski redatelj, scenarist i producent.

    Zbog složenosti autorske ličnosti, kojom nadmoćno nadvladava složene raspone raznorodnih dramskih struktura, na zapadu je nazvan “Shakespeareom suvremenog filma”, dok je u domovini dobio nadimak “Imperator”.

    Kurosawa je neosporno jedan od najsnažnijih i najoriginalnijih autora i japanske i svjetske kinematografije. Jedinstvenu temu svoga stvaralaštva Kurosava određuje pitanjem: “zašto ljudi ne mogu živjeti sretnije zajedno?” Kurosawa je imao jedinstvenu snimateljsku tehniku, koju je razvio do pedesetih godina, a koja je njegovim filmovima davala jedinstven izgled. Volio je koristiti daljinske leće jer su izduživale kadar te zato što je vjerovao da će postavljanjem kamera dalje od glumaca od njih dobiti bolju izvedbu. Osim toga, koristio je i nekoliko kamera što mu je omogućavalo da snimi akcijsku scenu iz raznih kuteva. Još jedan Kurosawin zaštitini znak bio je korištenje vremenskih elemenata kako bi dočarao ugođaj: na primjer jaka kiša u uvodnoj sceni Rašomona, i posljednja bitka u Sedam samuraja, snažna vrućina u Stray Dogu, hladni vjetar u Tjelesnoj straži, snijeg u Živjeti i magla u Krvavom prijestolju. Poznata sastavnica Kurosawinih filmova je širina njegovih umjetničkih utjecaja. Neke od njegovih radnji su adaptacije djela Williama Shakespearea. Kaos je temeljen na Kralju Learu, Krvavo prijestolje na Macbethu, dok film Loši dobro spavaju ima paralela s Hamletom, ali nema potvrde da je to bila primarna inspiracija. Kurosawa je režirao i ekranizacije ruskih književnih djela, uključujući Idiota Fjodora Dostojevskog i Na dnu, kazališni komad Maksima Gorkog. Živjeti je temeljen na Smrti Ivana Iljiča Lava Tolstoja. Dersu Uzala je bio temeljen na istoimenim memoarima ruskog istraživača Vladimira Arsenejeva iz 1923. Dijelovi priče iz Riđobradog mogu se naći uUvrijeđenima i poniženima Dostojevskog. Kurosawini filmovi izvršili su veliki utjecaj na svjetsku kinematografiju i nastavljaju inspirirati redatelje i druge, širom svijeta.

    5. QUENTIN TARANTINO (Knoxville, 27. ožujka 1963.) je američki scenarist, filmski redateljglumac koji se vrtoglavo proslavio početkom 1990-ih godina kada je kao osvježavajuće odvažni pripovjedač unio novi život u najprepoznatljivije američke arhetipove. Tarantinovi filmovi poznati su po oštrim dijalozima, slikovitom nasilju, iscjepkanoj kronologiji i opsesiji pop kulturom. Tu su i izmišljene robne marke, kao što su cigarete Red Apple i hamburgeri Big Kahuna iz Paklenog šunda, koje se pojavljuju i u drugim filmovima, uključujući Četiri sobe, Od sumraka do zore, Kill Bill, i čak Romy and Michele’s High School Reunion. Gotovo kao i njegovi filmovi, također je popularna i njegova osobna pojava u liku brbljavoga štrebera koji u stopu prati najnovije trendove i posjeduje enciklopedijsko znanje kako popularnog, tako i umjetničkog filma.

    6. STEVEN SPIELBERG (Cincinnati, 18. prosinca 1946.), američki filmski redatelj, trostruki dobitnik Oscara i financijski najuspješniji filmaš u povijesti.

    Tijekom karijere, Spielberg se u svojim filmovima dotaknuo mnogih tema i žanrova. Tijekom sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih, tri njegova filma: Ralje, E.T.Jurski park postali su financijski najuspješniji filmovi u svojem vremenu. Tijekom svojih ranih godina kao redatelj, njegovi SF i pustolovni filmovi često su bili navođeni kao najviša dostignuća u snimanju blocbuster filmova modernog Hollywooda. Teme Spielbergovih filmova često se ponavljaju. Većina njegovih filmova bavi se običnim ljudima koji traže ili koji dolaze u kontakt s neobičnim bićima ili nalaze sami sebe u neobičnim okolnostima. Ovo je evidentno u filmovima Dvoboj, Ralje, Bliski susreti treće vrste,E.T., Carstvo sunca, Kuka, Jurski park, Spašavanje vojnika Ryana, Uhvati me ako možeš, Terminal, Rat svjetova i München. U intervjuu AFI-ju iz kolovoza 2000., Spielberg je govorio o mogućnosti postojanja izvanzemaljskog života te kako je to utjecalo na neke njegove filmove. Tu fasciniranost svemirom, Spielberg je pokazao nekoliko puta, primjerice snimajući zvijezde u pozadini svojih filmova kao što su Ralje. Spielberg je izjavio kako se u djetinjstvu osjećao kao izvanzemaljac, te da je zanimanje pokupio od oca, obožavatelja znanstvene fantastike, koji je tvrdio kako izvanzemaljci ne bi putovali svjetlosnim godinama kako bi se sukobili s ljudima, nego kako bi s njima podijelili znanje. Spielberg često angažira svoje prijatelje redatelje kao glumce u nekim svojim filmovima: Richarda Attenborougha u Jurskom parku,Edwarda Burnsa u Spašavanju vojnika Ryana, Tima Blake Nelsona u Specijalnom izvještaju, Tima Robbinsa u Ratu svjetova, i Matthieua Kassovitza u Münchenu. Francois Truffaut pojavio se kao znanstvenik u Bliskim susretima treće vrste.

    7. FEDERICO FELLINI (Rimini, 20. siječnja 1920. – Rim, 31. listopada 1993.), talijanski filmski redatelj i scenarist, jedan od najutjecajnijih redatelja u XX. stoljeću.

    Kao jedinstvena kombinacija sjećanja, snova, fantazije i želje, Fellinijevi filmovi su duboke osobne vizije društva, često portretirajući ljude u njihovim najbizarnijim trenucima. Pojam “Felliniska” je korišten kako bi se opisala bilo koja scena u kojoj halucinirajuća slika ulazi u bilo koji običan događaj. Značajniji suvremeni redatelji kao što su David LynchTim BurtonPedro AlmodóvarTerry Gilliam i Emir Kusturica, su svi naveli kako je Fellini imao utjecaj na njihov rad.

    Poljski redatelj, Wojciech Jerzy Has (1925. – 2000.), čija su dva značajnija filma, Manuskript iz Saragosse (1965.) i Satni sanatorij (1973.) izvrsni primjeri modernističke fantazije je često uspoređivan sa Fellinijem samo zbog čiste “luksoznosti slika”. (Gilbert Guez u časopisu Le Figaro)

    Pjevač Fish (ex Marillion) izdao je album “Fellini Days”, za koji su mu inspiracija bili tektovi i glazba iz Fellinijevih filmova.

    8. FRANCIS FORD COPPOLA (Detroit, 7. travnja 1939.), američki redatelj, scenarist i producent

    Uspjeh njegova gangsterskog epa, a ujedno i obiteljske kronike, filma Kum iz 1972., koji se našao na vrhu najkomercijalnijih filmova svih vremena i dobio tri Oscara, svrstava Coppolu među vodeće američke redatelje koji početkom sedamdesetih bitno utječu na holivudski film.

    Za nastavak svog najvećeg uspjeha Kum II dobiva šest Oscara 1974. godine. To mu 1979. godine omogućuje realizaciju njegova najambicioznijeg projekta, spektakla Apokalipsa danas.

    9. JOHN FORD (Cape Elisabeth, 1. veljače 1895. – Palm Desert, 31. kolovoza 1973.),američki filmski redatelj.

    Klasik je američke filmografije. Realizirao je više od stotinjak filmova, a snažna ostvarenja dao je u vesternima. Dobitnik je 4 Oscara. Gotovo se kroz sve filmove provlače muški protagonisti koji teže nesvakidašnjem prijateljstvu, bratstvu, međusobnoj odanosti i pravičnosti. Dao je i nekoliko socijalno i kritički izuzetno gorkih djela, a nije mu bilo premca u stvaranju obilja epizodnih slikovitih likova. Ford je svojim radom utjecao na mnoge redatelje kao što su Akira Kurosawa, Martin Scorsese, Steven Spielberg, George Lucas, Sam Peckinpah, Peter Bogdanovich,Sergio Leone i Jean-Luc Godard.

    Ford je osvojio četiri Oscara kao najbolji redatelj za filmove Doušnik (1935.), Plodovi gnjeva (1940.), Kako je bila zelena moja dolina(1941.) i Mirni čovjek (1952.) – nijedan od ovih filmova nije bio vestern (u zadnja dva nastupila je Maureen O’Hara, “njegova omiljena glumica”). Osim toga, bio je nominiran za režiju za film Poštanska kočija (1939.). Ford je jedini redatelj koji je osvojio četiri Oscara za režiju: William Wyler i Frank Capra osvojili su nagrade tri puta.

    Kao producent bio je nominiran za najbolji film za filmove Mirni čovjek i Dugo putovanje kući.

    Prvi je dobitnik nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta, 1973.

    10. CHARLES CHAPLIN (London, 16. travnja 1889. – Cousier-sur-Vevey, 25. prosinca 1977.), poznatiji kao Charlie Chaplin, engleski glumac, zvijezda nijemog filma, redatelj, scenarist i glazbenik.

    Chaplin je jedan od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba u eri nijemog filma. U svojim filmovima je nastupao kao glumac, redatelj, scenarist, producent i skladatelj glazbe. Karijera mu se protegnula na 65 godina, od kazališta u Engleskoj u kojima je nastupao kao dječak, pa sve skoro do smrti u 88. godini.

    Njegov glavni lik bio je “Skitnica”, lutalica otmjenog držanja i džentlmenskog ponašanja. Lik nosi uski kaput, prevelike hlače i cipele, polucilindar te bambusov štap, a zaštitni znak su mu potkresani brkovi. Chaplinovi prvi filmovi (1914.) bili su u produkciji Keystone Studios, gdje je kreirao svoj lik Skitnice i vrlo brzo svladao umijeće snimanja filmova. Skitnica se prvi put pojavio pred publikom u Chaplinovu drugom filmu Kid Auto Races at Venice (objavljen 7. veljače 1914.), dok je Mabel’s Strange Predicament, njegov treći film, (objavljen 9. veljače 1914.) bio produciran nekoliko dana prije. Za ovaj film je Chaplin smislio i odglumio lik Skitnice. Chaplinove političke simpatije su uvijek naginjale lijevo. Njegovi stavovi su se prilagođavali modernim standardima, ali u četrdesetima (u vezi s njegovim utjecajem, slavom i statusom u Sjedinjenim Državama kao strani državljanin) su viđena kao komunistička. Njegovi nijemi filmovi prije Velike depresije nisu nosili političke teme ili poruke, ali njegovi filmovi iz tridesetih su bili više politički otvoreni. Moderna vremena opisuje radnike i siromahe u strašnim uvjetima. Posljednji dramatični govor u Velikom diktatoru, koji je bio kritičan prema nacionalizmu bez pitanja, i njegova javna podrška otvaranju drugog europskog fronta 1942. kako bi se pomoglo Sovjetskom Savezu u 2. svjetskom ratu bili su kontroverzni. U bar jednom od ovih govora, prema člancima u Daily Workeru, je navijestio kako bi komunizam mogao zahvatiti cijeli svijet nakon rata te ga izjednačio s “ljudskim napretkom”. Iako je Chaplin ostvario veliki uspjeh u Sjedinjenim Državama te je bio stanovnik od 1914. do 1952., zadržao je britansku nacionalnost. Tijekom ere makartizma, Chaplin je bio optužen za “neameričke aktivnosti” i osumnjičen da je komunistički simpatizer, a J. Edgar Hoover, koji je naredio FBI-ju da vodi tajne dokumente o njemu, pokušao ga je istjerati iz zemlje. FBI-jeva kampanja protiv Chaplina se pojačala nakon njegove kampanje iz 1942. za otvaranje drugog europskog fronta u ratu, a vrhunac je dosegnula krajem četrdesetih, kad su mu kongresnici prijetili da će ga pozvati kao svjedoka na saslušanjima. To se nikad nije ni dogodilo, vjerojatno zbog straha od Chaplinove sposobnosti da ismije istražitelje. Bila je to vjerojatno mudra odluka, a Chaplin je kasnije rekao, da su ga pozvali, da bi se pojavio odjeven u kostim Skitnice.

    11. SERGIO LEONE (Rim, 3. siječnja 1929. – Rim, 30. travnja 1989.), talijanski filmski redatelj.

    Leone je poznat po svojim špageti-vesternima i svojim prepoznatljivim stilom koji podrazumijeva izmjenu ekstremno krupnih planova s ekstremno udaljenim scenama, kao što se može vidjeti u uvodnoj sceni filma Dobar, loš, zao iz 1966. Leoneovi najveći obožavatelji bili su njegovi kolege redatelji. Neki od filmaša koji su izjavili da su ih inspirirali Leoneovi filmovi su Sam Peckinpah, Martin Scorsese, Steven Spielberg, John Milius, George Lucas, Quentin Tarantino, Robert Rodriguez, Gore VerbinskiStanley Kubrick (za svoj film Barry Lyndon). Leoneovi filmovi, posebno njegovi rani vesterni sa sekvencama obračuna, amoralnim junacima i glazbom Ennia Morriconea postali su dio filmske povijesti i popularne kulture.

    12. RIDLEY SCOTT (South Shields, 30. studenog 1937.), britanski filmski redatelj i filmski producent.

    Scott voli primati ideje od glumaca tijekom snimanja filmova. Tako mu je Susan Sarandon sugerirala da Louise u jednoj sceni pakira cipele u plastične vrećice, i ondje gdje njen lik mijenja nakit za šešir i druge stvari u filmu Thelma i Louise, kao i suradnju s Timom Robbinsom u preradi posljednje scene kako bi dobila veći uzmah.

    S druge strane je zahtjevan i težak redatelj. Tijekom produkcije Blade Runnera je dobio nadimak “Guverner”. Nekoliko članova ekipe je nosilo protestne majice sa sloganima kao što je “Will Rogers nikad nije upoznao Ridleyja Scotta”, referencu na najslavniju rečenicu Willa Rogersa, “Nikad nisam upoznao čovjeka koji mi se nije sviđao.” Bilo je to uglavnom odgovor na način na koji je Scott režirao svoju prvu američku ekipu, koji je prema njihovim standardima bio pregrub. Glumci koji su radili sa Scottom često su isticali da više pažnje posvećuje setovima ili redoslijedu kadrova nego njima samima. Takve kritike došle su od Harrisona Forda, koji je prigovorio da je njegov odnos sa Scottom ostavio puno praznina. Paul M. Sammon je u svojoj knjizi, Future Noir: The Making of Blade Runner, komentirao ovo u intervjuu za Brmovie.com, izjavivši kako se Scottov odnos s glumcima u dobroj mjeri popravio tijekom godina.

    13. ROMAN POLANSKI (Pariz, 18. kolovoza 1933.) je francuskopoljski redatelj,scenarist, producent i glumac. Nakon početka karijere u Poljskoj, Polanski je postao slavni arthouse redatelj, a Hollywoodu redatelj filmova kao što su Rosemaryna beba(1968.) i Kineska četvrt (1974.).

    Poznat je i po burnom privatnom životu. Njegovu suprugu, Sharon Tate, 1968. je ubila Obitelj Manson. 1978., nakon što je priznao da je imao nezakonit seksualni odnos s 13-godišnjakinjom, Polanski je otišao u Francusku, gdje živi i danas. Američko pravosuđe smatra ga bjeguncem.

    Ne želeći se vratiti u Sjedinjene Države i suočiti se s uhićenjem, nastavio je režirati filmove u Europi, uključujući Ludilo (1988.), Gorki mjesec (1992.), Djevojka i smrt(1994.), Deveta vrata (1999.), Pijanist (2002.) , Oliver Twist (2005.), Svakom svoje kino (2007.) i Pisac iz sjene (2010.).

    14. MILOS FORMAN (rođen 18. veljače 1932.), glumac, scenarist, profesor i filmski redatelj, dvostruki dobitnik Oscara.

    Forman je rođen u Čáslavu, u Čehoslovačkoj (danas Češka) u obitelji oca Židova i majke protestantkinje. Kao malo dijete ostao je siroče kad su njegovi roditelji umrli u njemačkom koncentracijskom logoru u Auschwitzu.; njegov otac je zatvoren jer je bio član čehoslovačkog Pokreta otpora, majka jer je nezakonito trgovala namirnicama.

    Nakon rata, Forman je pohađao javnu školu King George College u Poděbradyju gdje su mu kolege bili Václav Havel i braća Mašin. Poslije je studirao scenarij na akademiji primijenjenih umjetnosti u Pragu. Režirao je nekoliko čeških komedija u Čehoslovačkoj. Međutim, 1968., kad su SSSR i njegovi saveznici iz Varšavskog ugovora izvršili invaziju kako bi prekinuli Praško proljeće, on je bio u Parizu gdje je pregovarao o produkciji njegova prvog američkog filma.

    Češki studio za kojeg je radio ga je otpustio, tvrdeći da je ilegalno napustio zemlju. Preselio se u New York, gdje je poslije postao profesor filma na sveučilištu Columbia i dopredsjednik katedre za film, uz Františeka Daniela. Jedan od njegovih štićenika bio je budući redatelj James Mangold, kojeg je Forman savjetovao o pisanju scenarija.

    Usprkos početnim poteškoćama, počeo je režirati u svojoj novoj zemlji te postigao uspjeh 1975. s adaptacijom romana Kena Keseyja, Let iznad kukavičjeg gnijezda, koja je osvojila pet Oscara uključujući onaj za režiju. 1977. je postao naturalizirani državljanin Sjedinjenih Država. Drugi veliki uspjesi bili su Amadeus, koji je osvojio osam Oscara, i Narod protiv Larryja Flynta za kojeg je primio nominaciju za najbolju režiju.

    1997. je primio Kristalni globus za izvanredni umjetnički doprinos svjetskoj kinematografiji na međunarodnom filmskom festivalu u Karlovy Varyma.

    15. OLIVER STONE (New York, 15. rujna 1946.), američki filmski redatelj i scenarist, trostruki dobitnik Oscara. Stoneovi filmovi često su kritizirani zbog promoviranja teroija urota i povijesnih netočnosti. Hipoteza filma JFK, na primjer, govori kako mnogi visokorangirani vladini dužnosnici stoje iza ubojstva predsjednika Johna F. Kennedyja. Film je u medijima bio kritiziran kao mješavina istine i fikcije. Stone je ubrzo nakon izlaska filma objavio verziju scenarija sa svojim bilješkama, u kojima navodi izvore svojih navoda. Slično tome, objavio je sličnu verziju scenarija svog filma Nixon, koji je bio nominiran za četiri Oscara, ali je bio kritiziran zbog prikazivanja predsjednika Richarda M. Nixona. Govorilo se da se Stone drogira za vrijeme snimanja svojih filmova. Na DVD-u redateljske verzije filma Rođeni ubojice, jedan od producenata Jane Hamsher sjetila se kako je sa Stoneom, nekim glumcima i ekipom uzimala gljive sa psilocibinom te da ih je umalo zaustavila policija – situacija koju je Stone poslije ubacio u film. Rođene ubojice snimljen je i montiran je na lud način, pa su se koristile crno-bijele kamere od 8mm i one u boji od 35mm, kako bi se dočarali ne samo radnja, nego i misli i osjećaji likova. Film je kritiziran zbog slavljenja nasilja. Stone je pobio takve tvrdnje, rekavši kako je to satira glorificiranja nasilja i nasilnih ljudi u američkim medijima. Zapravo, originalni scenarij napisao je Quentin Tarantino, koji je bio nezadovoljan konačnim rezultatom jer se Stone koncentrirao na medije pa je zatražio da se njegovo ime makne s uvodne špice. Tarantino je ipak potpisan, pod oznakom “Story By”.

    16. WOODY ALLEN (New York, 1. prosinca 1935.), američki filmski redatelj i glumac. Pravo ime mu je Allen Stewart Konigsberg.

    U središtu pažnje njegovih satiričkih komedija su njujorški intelektualci, koje prikazuje tragikomično “bez dlake na jeziku”.

    1980. je započeo ljubavnu vezu s glumicom Mijom Farrow. Zajedno su usvojili dvoje djece; Dylana FarrowaMosesa Farrowa. S njom je Allen po prvi put postao otac i dobio sina Satchela Farrowa (koji se danas zove Ronan Seamus Farrow). 1992. su se razišli kada je Farrow otkrila Allenova fotografije u kojima je slikao njenu golu usvojenu kćerku Soon-Yi Previn. Čak ga je optužila za spolno zlostavljenje njene djece, no slučaj nikada nije završio na sudu. Allen se 1997. vjenčao sa Soon-Yi Previn te je usvojio dvije kćerke. Previn je nijekala da je on ikada bio njen očuh.

    Allen je poznat i po svojim neurozama i nervoznom ponašanju, te posjetima psihijatru. Tu svoju narav je često izložio u filmovima.

    17. TIM BURTON (Burbank, 25. kolovoza 1958.), američki je filmski redatelj, producent, scenarist i konceptualni umjetnik.

    Poznat je po svojim komedijama, ali i ozbiljnim filmovima. Ima sposobnost da od filma s malim budžetom napravi blockbuster. Rođen je u Burbanku u Kaliforniji. Djetinjstvo mu je bilo čudno, smatrao je život kod kuće i školu preteškim. Dobio je stipendiju za studij na prestižnoj filmskoj akademiji.

    Vincent Price bio mu je omiljeni glumac. Snimio je niz filmova: Edward Škaroruki,Bubimir, Batman se vraća, Charlie i tvornica čokolade, Sanjiva dolina, Mrtva nevjesta,Alisa u zemlji čudesa i mnoge druge. Glazbu za film sklada mu Danny Elfman, frontman njegove omiljene grupe Oingo Boingo. Najveću muzu pronalazi u glumcu Johnyy-u Depp-u koji i glumi u većini njegovih filmova.

    18. ROBERT ZEMECKIS (rođen 14. svibnja 1952.), američki filmski redatelj, producent i scenarist. Zemeckis je slavu stekao kao redatelj fantastičnog serijala Povratak u budućnost, nakon čega se u devedesetima okrenuo dramskom žanru, uključujući Forresta Gumpa, za kojeg je dobio Oscara za najboljeg redatelja.

    Njegove filmove karakteriziraju revolucionarni specijalni efekti, kao i istodobno snimanje dvaju filmova (Povratak u budućnost 2). Osim toga, Zemeckis je pionir digitalne kinematografije. Iako je često bio etiketiran kao redatelj kojeg samo zanimaju specijalni efekti, njegov rad su branili mnogi kritičari, uključujući Davida Thomsona, koji je napisao da “Nijedan drugi redatelj nije rabio specijalne efekte u dramatske i narativne svrhe.”

    19. STEVEN SODERBERGH (rođen 14. siječnja 1963.), američki filmski redatelj, producent, scenarist, snimatelj i montažer.

    “Uvijek sam se slagao s njima”, kaže Soderbergh o glumcima, “Pokušavam i uvjeravam se da su u redu, a kad su u zoni, ostavljam ih same. Ne miješam se.” Njegov nenametljivi redateljski stil privukao je mnoge velike glumce da ponove suradnju s njim. Julia Roberts je imala sporedne uloge u Oceanovih jedanaest, Oceanovih dvanaest i Licem u lice, a osvojila je Oscara za glavnu ulogu u Erin Brockovich.Benicio del Toro, koji je također osvojio Oscara u njegovom filmu (Traffic), nastupa u njegovom sljedećem filmu, Gerila. Od ostalih koji se često pojavljuju u njegovim filmovima, izdvajaju se karakterni glumci kao što su Luis Guzman (Daleko od očiju, Osveta i Traffic) i Don Cheadle (Daleko od očiju, Traffic, Oceanovih jedanaest, Oceanovih dvanaest i Oceanovih trinaest). Glumac koji se pojavio u najviše njegovih filmova je George Clooney, s kojim dijeli vlasništvo produkcijske kuće, Section Eight Productions.

    Soderbergh često glumi vlastitog snimatelja pod pseudonimom Peter Andrews, a često je i montažer vlastitih filmova pod pseudonimom Mary Ann Bernard. Dok je snimao Traffic, Soderbergh je htio potpis snimio i režirao. Budući da mu Udruženje scenarista nije odobrilo takav kredit, a Soderbergh nije htio koristiti svoje ime više od jednom, uzeo je pseudonim, Peter Andrews, prvo i srednje ime svog oca.

    20. JOEL i ETHAN COEN poznati kao Braća Coen, američki filmski redatelji, scenaristi i producenti. Tijekom više od 20 godina, dvojac je napisao i režirao brojne uspješnice, od urnebesnih komedija (Tko je ovdje lud?, Arizona Junior, Mr. Hula-Hoop) preko film noira (Millerovo raskrižje, Suvišna okrutnost, Čovjek kojeg nije bilo, Nema zemlje za starce) do filmova koji spadaju u oba ta žanra (Fargo, Veliki Lebowski, Barton Fink). Braća svoje filmove pišu, režiraju i produciraju zajedno, iako je donedavno Joel dobivao pojedinačne kredite za režiju, a Ethan za produkciju. Često se izmjenjuju kod honorara za scenarij, dok se zajednički potpisuju za scenarij pod pseudonimom “Roderick Jaynes”. U filmskoj industriji su poznati kao “dvoglavi redatelj” budući da dijele slične vizije o tome kako bi njihovi filmovi trebali izgledati; zato glumci često kažu da mogu prići svakom bratu pojedinačno s pitanjem, ali će dobiti isti odgovor.

     

     

     

     

Facebook komentari

comments