Hoće li EU birokrati sutra uništiti internet?

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Filament.io 0 Flares ×

Nova regulativa Europske unije, odnosno reforma autorskih prava (eng. copyright), mogla bi stupiti na snagu ako se sutra, 20. lipnja, izglasa u Europskom parlamentu. No i prije nego što je stupila na snagu, Direktiva o autorskim pravima u digitalnom jedinstvenom tržištu postala je iznimno kontroverzna, s dobrim razlogom.

Nije, doduše, izvjesno da će ova direktiva zaista proći glasanje u EP-u budući da su eurozastupnici još uvijek podijeljeni oko ključnih članaka ove reforme autorskih prava. No kakav god rezultat glasanja bio, on će odrediti stav EP-a o autorskim pravima i njihovoj regulaciji te imati dalekosežne posljedice za budućnost interneta u EU, ali i šire.

Tehnološki portal The Next Web objavio je pregled glavnih argumenata žestokih protivnika i pobornika direktive koja bi trebala zamijeniti aktualni zakon o autorskim pravima koji je donesen 2001., kada internet nije bio ni izbliza toliko značajan dio gospodarstva i naših svakodnevnih života kao što je danas.

Najsporniji dijelovi reforme autorskih prava su članci 11 i 13. Članak 11 se, naime, bavi “pomoćnim autorskim pravima” i tzv. “porezom na poveznice (linkove)”, što znači da bilo koja stranica koja objavljuje isječke novinarskog sadržaja online mora prvo dobiti licencu od izdavača, sve do 20 godina nakon objave originalnog sadržaja. To se odnosi na društvene mreže poput Facebooka, Twittera i Reddita koje s linkovima objavljuju i thumbnailove s fotografijama i sažecima, ali i druge stranice poput web agregatora vijesti, appova za vijesti ili fact-checking stranica.

Članak 13 bavi se ugrađivanjem filtara za upload, odnosno “strojeva za cenzuru” na stranice, što znači da internetske platforme koje sadrže “velike količine” sadržaja koji podižu (uploadaju) korisnici moraju nadzirati ponašanje svojih korisnika i automatski filtrirati sadržaj koji ovi objavljuju kako bi identificirale i spriječile kršenje autorskih prava. Tako, primjerice, stranice na koje korisnici uploadaju fotografije moraju na zahtjev skenirati sve trenutne i buduće fotografije te provjeriti je li došlo do kršenja autorskih prava.

Isto će vrijediti i za glazbu objavljenu bez autorskih prava na YouTubeu, što će znatno izmijeniti način kako ova videoplatforma funkcionira. Iako će ova mjera značiti dodatni trošak za Google, Facebook i Twitter, puno su ozbiljnije posljedice za malene stranice koje nemaju resurse za nadzor sadržaja koji dijele korisnici koje imaju ovi internetski giganti.

Axel Voss, eurozastupnik njemačke Demokršćanske unije (CDU) i izvjestitelj Europskog parlamenta za Direktivu o autorskim pravima, uvjeren je da će ova reforma donijeti veliku dobrobit europskim građanima i izdavačima, unatoč kritikama oporbe unutar i izvan EU-a. Kritike odbacuje kao neutemeljene, a tvrdnje o cenzuri, filtrima za upload i porezima za linkove kao “potpuno pretjerivanje”.

Voss tvrdi da nema spomena filtara za upload u direktivi i da ona naprosto čini obveznim sprečavanje kršenja autorskih prava koje je ionako zabranjeno prema europskim zakonima. “Strojevi za cenzuru nisu nešto što namjeravamo implementirati i nitko u Europskom parlamentu to ne želi. Smatram ovo kampanjom koju vode neki od mojih kolega u EP-u, zajedno s velikih tech-kompanijama kojima možda ne odgovara ovakav prijedlog.” Osim toga, dodaje Voss, konačni prijedlog direktive odnosi se samo na platforme koje zarađuju od nelicenciranog sadržaja zaštićenog autorskim pravima – platforme poput Wikipedije, eBaya, Dropboxa i Tindera neće biti zahvaćene, naglašava.

Facebook komentari

comments